Impulzivna online kupnja, ilegalno preuzimanje glazbe i pretjerano korištenje e-pošte su samo neki od pokazatelja koji ukazuju kako ste rizičniji korisnik od prosjeka. Michigan State University je provelo istraživanje u kojem se ispituje ponašanje koje pojedinca dovodi u situaciju u kojoj postaje žrtvom incidenta koji uključuje trojance, viruse te ostali zlonamjerni sadržaj.

Prema riječima Tomasa Holta, voditelja istraživanja, pojedinci koji pokazuju znakove slabe samokontrole su podložniji napadima zlonamjernim sadržajem. Također smatra kako je pri proučavanju kibernetičkog kriminala ključno ispitati pojedinačne karakteristike žrtve i to s posebnom pažnjom na aktivnosti koje poduzimaju online. Na ovaj način se želi otkriti u kojoj mjeri pojedina aktivnost utječe na rizik korisnika.

Niska razina samokontrole, prema Holtu, dolazi u mnogo oblika. Korisnici koji spadaju u ovu skupinu pokazuju znakove nemara, ishitrenosti, neuobičajenog ponašanja te nemogućnosti odgađanja zadovoljenja potreba.

Holt navodi kako je samokontrola pojam koji se već dulje vrijeme provlači kroz kriminološku literaturu te ga se, u posljednje vrijeme, dovodi u vezu s počinjenjem zločina. Međutim, istraživanje je pokazalo kako postoji snažna korelacija između bivanja žrtvom i niske samokontrole što ukazuje na to da ljudi s niskom samokontrolom češće ulaze u odnose s pojedincima koji su motivirani za kršenje zakona.

Ovim je istraživanjem, koje je objavljeno u časopisu Social Science Computer Review, ispitana razina samokontrole 6 000 ispitanika, ali i njihovo ponašanje na računalu. Kako bi mjerio u kojoj su mjeri ispitanici podložni napadima, Holt je sa svojim suradnicima ispitivao kako bi se ispitanici ponašali u određeni situacijama. Također je ispitivano i ponašanje na računalu u sklopu čega je ispitivano mogu li korisnici primijetiti sporiji rad računala, gašenje, neočekivane skočne prozore te promjenu postavki preglednika.

Holt ističe kako su rizici na internetu nesagledivi za pojedince s niskom razinom samokontrole koji kupuju na nesigurnim stranicama ili preuzimaju piratske kopije filmova.

Holt zamjera računalnim stručnjacima što problemu zlonamjernog sadržaja pristupaju s tehničkog stajališta jer smatra kako je psihološki kontekst i više nego esencijalan za razumijevanje problema kibernetičkih napada te vjeruje da bi dubljim razumijevanjem ljudske strane napada mogli pronaći načine zaštite koji su napredniji od ovih koji sada postoje. Zaključuje kako je za ispravan odgovor na kibernetičke napade potrebno zauzeti holistički stav te uključiti i tehničke i društvene znanosti.